Sudoku u modernom obliku izumio je Howard Garns, američki arhitekt, a prvi put je objavljen kao "Number Place" u Dell Pencil Puzzles and Word Games u svibnju 1979. Japanski izdavač Nikoli donio ga je u Japan 1984. pod imenom "Sūji wa dokushin ni kagiru", a ime je skraćeno u Sudoku. Postao je svjetska pomama nakon što ga je The Times iz Londona počeo tiskati 12. studenoga 2004. Datumi i imena u nastavku potječu iz imenovanih izvora na kraju svakog odjeljka.
Howard Garns (od 1905. do 1989.), umirovljeni arhitekt iz Connersvillea u Indiani, osmislio je zagonetku koju danas zovemo sudoku. Pojavila se kao "Number Place" u Dell Pencil Puzzles and Word Games u svibnju 1979., na mreži 9x9 s 9 blokova 3x3 i pravilom da se od 1 do 9 u svakom retku, stupcu i bloku pojavljuje jednom.
Dell nije tiskao potpis autora. Urednik zagonetki Will Shortz otkrio je autorstvo 2005.: Garnsovo ime bilo je navedeno među suradnicima samo u brojevima koji su sadržavali Number Place. Garns je umro 1989. i nikad nije vidio pomamu.
Garns se oslonio na starije ideje. Leonhard Euler proučavao je latinske kvadrate u 18. stoljeću, mreže u kojima se svaki simbol pojavljuje jednom u svakom retku i stupcu, bez blokova i bez rješavanja. U Francuskoj je novina Le Siècle 19. studenoga 1892. tiskala magični kvadrat 9x9 s podkvadratima 3x3, a La France ga je usavršila 1895. Nijedno nije bila zagonetka koju igramo danas, jer nijedno nije spojilo pravilo retka, stupca i bloka u jednu zagonetku za rješavanje. (Izvori: članci Wikipedije "Sudoku" i "Howard Garns", koji navode identifikaciju Garnsa Willa Shortza iz 2005.)
Sudoku je skraćenica japanske fraze "Sūji wa dokushin ni kagiru", što znači "znamenke moraju biti pojedinačne". Puna fraza postala je japanski naslov zagonetke kad ju je predsjednik Nikolija, Maki Kaji, uveo u travnju 1984. Zatim ju je skratio uzimajući prvi kanji svake složenice: sū (数, broj) i doku (独, pojedinačan ili sam), što daje 数独, Sudoku. Ime opisuje pravilo: svaka znamenka pojavljuje se jednom u svom retku, stupcu i bloku.
Nikoli je također postavio vlastite standarde za zagonetke: simetrično raspoređene ćelije s tragovima i jedno rješenje po zagonetki. Matematika sudokua objašnjava zašto jedinstveno rješenje traži minimalan broj tragova. (Izvori: Wikipedija "Sudoku"; povijest Nikolija kako je tamo prenesena.)
| Godina | Događaj |
|---|---|
| 1780-ih | Leonhard Euler proučava latinske kvadrate |
| 1892. | Le Siècle tiska magični kvadrat 9x9 s podkvadratima 3x3 |
| svibanj 1979. | "Number Place" Howarda Garnsa pojavljuje se u Dell Pencil Puzzles and Word Games |
| travanj 1984. | Nikoli ga objavljuje u Japanu kao "Sūji wa dokushin ni kagiru", kasnije Sudoku |
| 1997. | Wayne Gould nalazi knjigu sudokua u tokijskoj knjižari |
| 12. studenoga 2004. | The Times iz Londona počinje objavljivati sudoku |
| 2005. | Will Shortz identificira Garnsa kao izumitelja |
| 2006. | Prvo svjetsko prvenstvo u sudokuu |
Wayne Gould, Novozelanđanin i nedavno umirovljeni sudac iz Hong Konga, našao je knjigu sudokua u tokijskoj knjižari 1997. Oko 6 godina pisao je softver koji može generirati zagonetke, a zatim je uvjerio The Times iz Londona da ih tiska. Prva zagonetka u Timesu izašla je 12. studenoga 2004., a druge britanske i međunarodne novine slijedile su unutar nekoliko mjeseci. (Izvor: Wikipedija "Sudoku".)
Sudoku danas živi u novinama, knjigama, aplikacijama i na web-stranicama, a natjecateljsko rješavanje preraslo je u organiziran sport sa Svjetskim prvenstvom u sudokuu, prvi put održanim 2006. Dizajneri zagonetki neprestano izmišljaju varijante koje mijenjaju pravila mreže, poput killer kaveza ili većih ploča. Da počneš igrati, pročitaj kako igrati sudoku i odaberi Laku zagonetku na početnoj stranici. Zanima te druga krajnost? Pogledaj najteže sudoku zagonetke ili se pitaj je li sudoku dobar za mozak.